Prirodna baština

 

Prirodna baština

Prirodna baština

Ljepota Kaštela odnosno Kaštelanskog polja nadahnula je mnoge pjesnike koji su tu ljepotu opisivali u svojim pjesmama. Andrija Kačić Miočić je pisao:
 
"Lipo ti je, pobre, pogledati
od Solina do grada Trogira
ter Kaštele ravne razgledati
kojeno su prilika misira."

 
"Sedam sela poredanih kao sedam labudova" preraslo je u grad Kaštela. Na većem dijelu Kaštelanskog polja još uvijek se izmjenjuju vinogradi, maslinici, nasadi trešanja i smokava te autohtona mediteranska vegetacija sa zaštićenim spomenicima prirodne baštine i parkovne arhitekture.

U Kaštel Štafiliću raste maslina (olea europea) koju Kaštelani zovu Mastrinka. Stara je preko 1500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz južne Italije ili Grčke. Kako su na tom prostoru nekada bili posjedi rimskih veterana, pretpostavlja se da je ona ostatak sa nekog poljoprivrednog dobra onog vremena.

Maslina spada u sortu uljarica i ima sitne listove i plodove. Sustav korijenja je razvila u prostoru od 100 metara, obujam debla joj je 6 metara, promjer krošnje 22 metra a visina 10 metara. Spomenikom prirode proglašena je 1990. godine.

Urod se prerađuje u maslinovo ulje koje, u replikama grčkih lakrimarija, predstavlja autohtoni kaštelanski suvenir.

Hrast medunac (quercus pubescens willd) koji se nalazi pokraj romaničke crkvice sv. Kuzme i Damjana u Kaštel Gomilici, svojom ljepotom i veličinom privlači pozornost svih posjetitelja ovog starog kaštelanskog okružja.

Prirodna baština

Park oko hotela "Palace" u Kaštel Starom kojeg je 1910. godine utemeljio dr. Petar Kamber, nekadašnji vlasnik hotela i zaljubljenik u Kaštela, također predstavlja spomenik parkovne arhitekture. Park se prostire na površini od 35 000 četvornih metara.

Na istočnim padinama Kozjaka, u Kaštel Sućurcu, nalazi se Kaočina gaj, jedinstveni primjer vegetacijski i floristički odlično očuvane visoke makije i ostalih autohtonih vrsta koji je baš iz tog razloga zaštićen zakonom.